Altun-alem džamija ponovo u punom sjaju: Sačuvano remek-djelo osmanske arhitekture

Nakon četiri godine istraživanja i konzervatorsko-restauratorskih radova završena je obnova jednog od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Srbiji. Obnovljeni su fasada, munara, mihrab, minber i stari nišani, dok je pojedinačno restaurirano više od 1.400 opeka.

Nakon četiri godine opsežnih istraživanja i složenih konzervatorsko-restauratorskih radova završena je obnova Altun-alem džamije u Novom Pazaru, jednog od najznačajnijih vjerskih objekata i najvrjednijih spomenika nepokretnog kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda u Srbiji.

Projekt rekonstrukcije, sanacije i restauracije izradio je stručni tim Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Obnovi su prethodili temeljni istraživački radovi, precizna mjerenja, 3D skeniranje cjelokupnog objekta i sondažna istraživanja, na osnovu kojih je definirana metodologija za očuvanje izvornih graditeljskih i umjetničkih vrijednosti džamije.

Konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni su na svim fasadnim površinama i kamenim blokovima od kojih je objekt sazidan. Pojedinačno je restaurirano više od 1.400 opeka, dok su posebni zahvati izvedeni na munari, mukarnasnoj dekoraciji ograde šerefeta i bogato ukrašenim kapitelima stubova.

Jedno od najvažnijih otkrića dogodilo se u unutrašnjosti džamije. Uklanjanjem brojnih preslika i kasnijih premaza s glavnog mihraba otkriven je veliki kaligrafski natpis, koji je potom konzerviran, restauriran i predstavljen javnosti. Kameni minber potpuno je očišćen i obnovljen, a spuštanjem nivoa poda otkriven je njegov postament, koji ranije nije bio vidljiv.

Građevina je i statički sanirana. Lukovi su najprije privremeno osigurani, a nakon završetka radova na fasadi postavljena su trajna ojačanja od nehrđajućeg čelika. S krova su uklonjeni veliki nanosi zemlje i šuta, zamijenjeni su dotrajali dijelovi olovnog pokrivača, a oko objekta je izgrađen novi kanal za odvođenje kišnice.

Radovi nisu bili ograničeni samo na džamiju. U njenom haremu konzervirani su i restaurirani stari nišani i saniran je ogradni zid, dok su u enterijeru obnovljene zidne površine i postavljena nova funkcionalna i dekorativna rasvjeta.

Gotovo pet vijekova historije

Altun-alem džamija podignuta je u prvoj polovini 16. vijeka, a kao njen graditelj i vakif navodi se Mevlana Muslihudin Abdulgani, poznat i kao Mujezin-hodža. Precizna godina izgradnje nije pouzdano utvrđena, ali se pretpostavlja da je nastala između 1516. i 1528. godine.

U osmanskom popisu iz 1528. godine prvi put se spominje Mujezin-hodžina mahala u Novom Pazaru, dok je u popisu iz 1516. godine nema. Tokom 17. vijeka naziv ove mahale zamijenjen je imenom Altun-alem mahala.

O značaju džamije svjedoči i vakufnama Muslihudina Abdulganiја, sastavljena i ovjerena u Skoplju početkom 1550. godine. Iz nje saznajemo da je uz džamiju podignuta kuća u kojoj su djeca podučavana Kur’anu, kao i kuća namijenjena stanovanju imama.

Vakufnamom su bile uređene plaće imama, hatiba, mujezina i učitelja, ali su osigurana i sredstva za svakodnevno funkcioniranje i održavanje objekta. To pokazuje da Altun-alem džamija od svog nastanka nije bila samo mjesto molitve, već i obrazovno i društveno središte jednog od najvažnijih dijelova tadašnjeg Novog Pazara.

Džamija se nalazi u današnjoj Prvomajskoj ulici, na nekadašnjoj Stambolskoj džadi, odnosno Carigradskom drumu, kojim se iz Novog Pazara putovalo prema Mitrovici, Skoplju i Istanbulu. Njen položaj u starom gradskom jezgru govori o značaju koji je ovaj dio grada imao u vrijeme kada je Novi Pazar bio važno trgovačko, zanatsko i kulturno središte.

Naziv Altun-alem najčešće se prevodi kao džamija sa zlatnim alemom. Alem je metalni ukras koji se nalazi na vrhu kupole ili munare, obično sastavljen od nekoliko kuglastih elemenata i polumjeseca. Tokom vremena ime džamije postalo je jedan od simbola Novog Pazara.

Rijedak primjer rane osmanske arhitekture

Altun-alem džamija pripada tipu jednoprostornih kupolnih džamija s prelomljenim lukovima. Zidovi su građeni od tesanog kamena pješčara, dok je kalota centralne kupole izvedena od opeke. Ispred molitvenog prostora nalazi se dvotravejni trijem natkriven dvjema manjim kupolama.

Posebnu arhitektonsku vrijednost ima dvanaestostrana munara, sazidana od pažljivo obrađenih kamenih blokova. Ukrašena je slijepim arkadicama, prstenastim vijencem i trima redovima mukarnasnih, stalaktitnih ukrasa ispod šerefeta.

Kamena dekoracija prisutna je i na bazama i kapitelima stubova, parapetnim pločama šerefeta i dekorativnim nišama. Zbog svojih graditeljskih odlika džamija predstavlja rijedak primjer rane osmanske arhitekture takozvane bursanske škole na Balkanu. Njena koncepcija povezuje je s graditeljskim rješenjima koja su tokom 15. i 16. vijeka nastajala u velikim osmanskim centrima poput Burse, Edirnea i Istanbula.

Kompleks Altun-alem džamije ne čini samo bogomolja. U njenom ograđenom prostoru nalaze se mekteb i staro mezarje s historijski i umjetnički vrijednim nišanima. Riječ je, dakle, o zaokruženoj vjerskoj, obrazovnoj i historijskoj cjelini koja gotovo pet vijekova svjedoči o razvoju Novog Pazara.

Vrijednost nepokretnog kulturnog naslijeđa

Vrijednost Altun-alem džamije ne može se posmatrati samo kroz njenu arhitekturu. Ona posjeduje historijsku, umjetničku, vjersku, obrazovnu, ambijentalnu i identitetsku vrijednost. Kao nepokretno kulturno naslijeđe, džamija čuva autentična materijalna svjedočanstva jednog vremena: originalne kamene blokove, opeku, kupole, lukove, stubove, kapitele, munaru, mihrab, minber, kaligrafske natpise i nadgrobna obilježja.

Za Bošnjake u Srbiji Altun-alem džamija predstavlja jedno od najvažnijih mjesta vjerskog i kulturnog identiteta, dok kao zaštićeno kulturno dobro predstavlja i dio ukupnog kulturnog naslijeđa Srbije. Zbog toga njeno očuvanje nije samo obaveza Islamske zajednice ili lokalnog stanovništva, već i odgovornost države, stručnih institucija i cjelokupnog društva.

Altun-alem džamija predstavlja i primjer „živog naslijeđa“ objekta koji je gotovo pet vijekova zadržao svoju prvobitnu vjersku namjenu, dok istovremeno posjeduje veliku historijsku, obrazovnu i turističku vrijednost.

Za obnovu izdvojeno više od 80 miliona dinara

Sporazum o saradnji na obnovi Altun-alem džamije potpisan je u maju 2023. godine između Ministarstva turizma i omladine, Grada Novog Pazara i Islamske zajednice u Srbiji.

Ministarstvo turizma i omladine prvobitno je za izvođenje radova izdvojilo 56 miliona dinara, dok je Grad Novi Pazar osigurao 11,1 milion dinara, kao i sredstva za prateće troškove i nadzor nad izvođenjem radova.

Vlada Srbije je u aprilu 2025. godine odobrila dodatnih 15 miliona dinara preko Ministarstva privrede kako bi projekt mogao biti u potpunosti završen.

Na svečanom otvorenju obnovljene Altun-alem džamije u maju 2026. godine ministar u Vladi Srbije Ivica Dačić ocijenio je da podrška države njenoj obnovi predstavlja poruku mira, zajedništva i zajedničkog života.

• „Činjenica da je Vlada Republike Srbije finansirala najveći dio obnove ove džamije govori o tome da je zajednička želja da se iz svih krajeva naše zemlje šalju poruke mira, bratstva i zajedničkog života, što je važno za stabilnost i razvoj, ali i za svako dijete koje živi u Srbiji“, rekao je Dačić.

Muftija Mevlud ef. Dudić podsjetio je na gotovo petvjekovno trajanje džamije i generacije koje su učestvovale u njenom očuvanju.

• „Ovo Muslihudinovo djelo nadživjelo je mnoge države, poretke i historijske lomove na ovim prostorima, ostajući postojan svjedok da ono što je podignuto u ime dragog Boga ima snagu trajanja. Kroz 500 godina vrijedne ruke neimara, vakifa i običnih vjernika obnavljale su je i čuvale. Svjedočit će ona i o ovom našem vremenu“, rekao je Dudić.

Sačuvan jedan od najvažnijih simbola grada

Obnovom Altun-alem džamije nije sačuvan samo jedan vjerski objekt. Sačuvan je jedan od najvažnijih tragova nastanka i razvoja Novog Pazara, kao i spomenik koji gotovo pet vijekova svjedoči o kulturnom, vjerskom i historijskom trajanju Bošnjaka na ovom prostoru.

Završetak restauracije istovremeno otvara pitanje buduće brige o ovom kulturnom dobru. Redovno održavanje, stručni nadzor i odgovorno korištenje bit će neophodni kako bi ono što je obnovljeno bilo sačuvano i za naredne generacije.

Gradovi se ne prepoznaju samo po novim zgradama, već i po načinu na koji čuvaju tragove prethodnih generacija. Altun-alem džamija jedan je od najvažnijih takvih tragova u Novom Pazaru. Njena obnova zato ne predstavlja samo vraćanje sjaja građevini iz 16. vijeka već i potvrdu da je kulturno naslijeđe bošnjačkog naroda živi, vidljivi i neodvojivi dio historije Novog Pazara i ukupnog kulturnog prostora Srbije.

Sajma Redžepefendić