Tri jerarha, slava kraljevačkih zanatlija, jutros je tradicionalno obeležena liturgijom koju je u kraljevačkoj Crkvi Svete Trojice služilo sveštenstvo eparhije žičke. Ovaj događaj ima i svečani deo – večeras u 18 časova u restoranu “Nacional”, a sutra ujutru, u istom restoranu i tradicionalni doručak, koji i dalje zovu „zanatska popara”, mada se, kažu popara sada najmanje služi.
Nekada je slavljenje zanatske slave pedstavljalo vid borbe za socijalnu pravdu, a jutros je stotinak njih od 400 članova došlo da zajedno pokažu snagu kraljevačkih zanatlija među kojima su stolari, alatničari, pekari, mlekari, poslastičari, zidari, obućari, bravari, krojači, električari…
Sečenjem slavskog kolača, želeli su da pokaže kako zanat i u eri modernih tehnologija ima mesto na tržištu.
Prema rečima Vladana Jelića, predsednika Udruženja zanatlija Kraljeva, trenutno su najtraženij: keramičari, električari i moleri.
Knjaz Aleksandar Karađorđević doneo je 1847. godine Uredbo o esnafima. Tada su i u Kraljevu formirani esnafi i počelo je slavljenje esnafskih slava koje su vremenom prerasle u zanatske. Slavlja nije bilo tokom okupacija grada, ali su slave i tada obeležavane u zanatskim radnjama ili u porodicama viđenijih zanatlija, a tokom dva svetska rata održavane su liturgije u crkvama.
U masovnom streljanju oktobra 1941. u Kraljevu je stradao veliki broj zanatlija. kontinuitetu, zanatska slava u Krajevu obeležava se od 1986. godine. Inicijativa je krenula od Odbora za privatno zanatstvo u Regionalnoj privrednoj komori. O tom vremenu govori monografija „Tradicija zanatske slave u Kraljevu“ dr Milana Matijevića.
Pre skoro jednog veka u Kraljevu su najbrojniji bili trgovački, potkivački i abadžijski esnafi.
Uloga domaćina slave prelaznog je karaktera i ona je predstavljala veliku čast za izabranog zanatliju u čijoj kući je priređivan zanatski ručak, ali je to druženje kasnije preraslo u zanatske zabave koje se sada priređuju u restoranima.
Okupljenim zanatlijama obratio se i gradonačelnik Kraljeva dr Predrag Terzić koji je istakao da mu je drago što su nastavili dugu tradiciju, izrazio nadu da će svoja druženja i saradnju nastaviti – decenijama i da že među zanatlijama narednih godina biti – više mlađih ljudi.
Zanatska slava jedan je od dana u godini kada zanatlije žele da više obraćaju pažnje jedni na druge, jer, kako kažu, okupljene na slavi ne zanima politika.
Ono što u svečarskom raspoloženu prisutni ovog puta nisu izbegavali glasno da kažu je činjenica da zanat, za koji svi govore da je zlatan, mladi ako mogu – rado zaobilaze.